Hunjavica je najpoznatija i najčešća bolest
nosa. To je, upala nosne sluznice, odnosno sluznica jako oteče i zacrveni se. Ujedno je izlučivanje sluzi jako pojačano. Hunjavica je nosni katar koji se javlja u
većini slučajeva u lakom obliku, ali često je i ozbiljna bolest zbog koje
cijeli organizam znatno oslabi.
Google zakupljen prostor
Friday, December 20, 2013
ALERGIJSKO ZAPALJENJE SLUZNICE NOSA
Pod ovim oboljenjem podrazumijeva se naglo
zapaljenje nosne sluznice, očnog trakta, ždrijela, grla i dušnika. Javlja u vrijeme cvjetanja trava, žitarica i drugog bilja, otprilike u periodu april-juli, a uzrok je cvijetni prah.
Često se dešava da bolest počinje naglo, sa jakom hunjavicom i nadraživanjem na kihanje, upalom očnog kapka,
otečenim očnim kapcima te mučnim bolovima u licu i glavi. Tome se pridružuju
grebanje i paljenje u ždrijelu, otežano gutanje, što je znak da je bolest
zahvatila i donje dijelove disajnih organa. Veoma često nastupaju mučne disajne
zaduhe koje potpuno nalikuju izrazitim nastupima zaduhe ili astme.
AKUTNI BRONHITIS
Bolest se očituje u jakom kašljanju i osjećaju
da se iza prsne kosti nalazi rana. U početku bolesti izlučivanje sluzi je vrlo
slabo. Kasnije se povećava. U samom početku sluz se oteže, zatim postaje
tekuća, a naposljetku završava sluzavom masom. U jakog zapaljenja ima i tragova
krvi. Početak zapaljenja dušnika može se raspoznati pištanjem iz prsa, koje
kasnije prelazi u glasno hroptanje. Obično se javlja mala groznica, a opšte je
tjelesno stanje dosta neugodno.
PROŠIRENJE DUŠNIKA
Pojavljuje se poslije kroničnog zapaljenja
dušnika, ili nakon upale pluća ili podrebrice, uslijed kojih dušnici gube svoju
rastezljivost i otpornost. Ukoliko se nakupi veća količina sluzi u tako
promjenjenim dijelovima, ili ako jaki kašalj izaziva preveliki pritisak na tim
mjestima, onda se prošire pa se uslijed smanjenja rastezljivosti ne mogu više
vratiti, odnosno skupiti. Na taj način, postupno nastaju gomilanja u obliku
vrećica raznih oblika, koje su obložene bolesnom sluznicom, povremeno skvrčenom i ispunjene sluzavom masom.
HRONIČNI BRONHITIS
Nadovezuje se na akutni katar, ili na bolesti
koje dovode do jakog zastoja krvnog optoka. Gotovo uvijek javlja se kod srčanih
mana. U lakim slučajevima očituje se u jutarnjem kašljanju i izbacivanju
rastezljive, Ijepljive sluzi uz koju se zatim pojavljuju pomiješane male
količine krvi. Pred večer kašalj se pojačava. Ukoliko bolest traje veoma dugo,
ponekad se događa da se zbog promjene vremena katar naglo pogorša, što izaziva
ponestajanje daha i gušenje, zbog čega bolesnici moraju po cijelu noć
prosjediti u krevetu. Izbacivanje sluzi čas je neznatno čas obilno. Kod
iskašljavanja pojavljuju se dva sloja — donji je gnojan, a gornji sluzast i
pjenast.
ASTMA
Pod astmom (zaduhom) podrazumijeva se naglo
nestajanje daha. Neposredan uzrok tome je grč prstenastih mišićnih vlakana u
finim i sitnim ograncima dušnika, koji se javlja zajedno s otečenom sluznicom.
Zbog toga nastaje toliko suženje da se vazduh ne može više povlačiti. Uglavnom
je spriječeno izdisanje, zbog čega se vazduh u plućima proširi, a plućni
mjehurići jako rastegnu. Napuhana pluća opet pritisnu ogranke dušnika čime se,
iako su pluća prepuna vazduhom, javljaju posljedice zagušenja.
Thursday, December 19, 2013
UPALA KRAJNJEG DEBELOG CRIJEVA (PROKTITIS)
Pod tom bolešću podrazumijeva se upala
sluznice i stijenke krajnjeg debelog crijeva. I kod te upale sluznica se
zacrveni i otekne, ali bolest se razlikuje od katara drugih dijelova
crijeva. Bolest nastaje kada bakterije prodru u sluznicu gdje se dalje
razvijaju. Akutni katar krajnjeg debelog crijeva može prouzročiti nahlada,
opstipacija, gliste, infekcija i sl. Prepoznatljivi znak bolesti je Ijuta i
žareća bol u tom dijelu crijeva s proljevom i grče-vima čmara, što satima mogu
potrajati. Često taj grč zahvati mokraćni mjehur tako da može nastupiti
potpuni zastoj mokraće. Ponekad sluznica krajnjeg debelog crijeva otekne tako
jako, da izađe napolje i nalikuje na izvalu crijeva. U početku bolesti
izlučivanje je često krvavo, kasnije gotovo gnojno i pomiješano s nešto sluzi.
Dok uobičajena, akutna upala krajnjeg debelog
crijeva prolazi za dvije do tri sedmice, zaraza traje jako dugo te postaje hroničnom. Upala se može proširiti i u području oko crijeva, gdje se stvaraju
apscesi koji probijaju oko čmara (periproktitis) uzrokujući gnojne upale.
ULCEROZNA UPALA DEBELOG CRIJEVA (ULCEROZNI KOLITIS)
Bolest nastaje kad se upali debelo crijevo,
tj. kad u zapaljenoj sluznici nastaju oštećenja u obliku čireva. Bolest se
očituje osnovnim znacima: proljevima popraćenim krvlju, gnojem i sluzi. Bolest
može biti raznog stepena težine, a vraća se u različitim vremenskim razmacima.
Od nje obolijevaju sve uzrasne grupe, međutim, učestalija je u mlađih odraslih
osoba, više u žena nego u muškaraca. Gotovo u polovici slučajeva bolest se
pojavljuje sa simptomima koji su svojstveni upali debelog crijeva, tj. sa
češćim stolicama sa sluzi, no kasnije se pojavljuje i krv u stolici. Bolest ponekad započinje i obilnim krvarenjem u stolici. U mnogih bolesnika, nakon
nekoliko sedmica stanje se uglavnom smiri, ali nakon nekoliko mjeseci ili
godina bolest se ponovo pojavljuje.
TVRDA STOLICA (OPSTIPACIJA)
Od svih poremećaja kojima su izložena crijeva,
najučestaliji je hronični zatvor — opstipacija. Uzrok bolesti leži, prije
svega, u nedovoljnom kretanju i namjernom zaustavljanju navale stolice kad se
pojavi. Zdravi se Ijudi u 24 sata jednom ili dvaput očiste, što je odraz
prirodne probave. Događa se i učestalije čišćenje u toku dana, no to ne mora
biti znak posebnih poremećaja. Patnje koje uzrokuje zatvor ne utječu samo na
tijelo nego i na duševno stanje. Ljudi s opstipacijom vrlo su razdražljivi. To
je, inače, bolest od koje ponajviše boluju radnici koji pri poslu sjede ili se uopšte malo kreću.
HEMOROIDI (ŠULJEVI)
Šuljevi ili hemoroidi prava su napast za
Ijude, posebno za muškarce srednje dobi. Bolest se očituje u obliku čvorića na
proširenim venama na izlasku debeloga crijeva, tj. na čmaru. Postoje unutrašnji
i vanjski čvorići. Oni su mekani i bezbolni sve dok se ne upale. U većini
slučajeva bolest nastaje pogrešnim načinom življenja i lošom ishranom. Bolest
pogađa Ijude koji uglavnom sjede i malo se kreću, a jedu malo voća i povrća.
Bolest se u početku prepoznaje nesnosnim svrabežom u predjelu čmara. Česta je
pojava krvarenja što se javlja na kraju nužde. Razlikujemo lakši i teži oblik
oboljenja a time i primjereno liječenje Ijekovitim biljem.
OBOLJENJE ŽLIJEZDE PROSTATE
Prostata je muška polna žlijezda s vanjskom
sekrecijom. Nalazi se ispod mokraćnog mjehura, ispred rektuma, krajnjeg dijela
debelog crijeva. Kroz prostatu prolazi mokraćna cijev. U mlađim godinama
prostata uglavnom obolijeva od akutne i hronične upale, uzrokovane kapavcem
(gonorejom). U šestoj deceniji života prostata se postepeno povećava
(hipertrofija ili adenom) što stvara poteškoće kad se mokri i vrši seksualni
snošaj.
Akutna upala žlijezde prostate javlja se uz
bolove, oteklinu, često mokrenje i povišenu temperaturu. Hronična upala
prostate (hronični prostatitis) javlja se bez znakova akutnog prostatitisa.
KATAR TANKOG CRIJEVA (ENTERITIS)
Upalno oboljenje tankog crijeva nastupa
proljevom, bolom i napetošću u stomaku. Uz to se javlja gubitak apetita, povraćanje
s čestim povišenim temperaturama. Najučestaliji uzrok je trovanje hranom,
teškim metalima, arsenom ili lijekovima, te zaraza okuženom hranom. Uzrok
bolesti može biti prehlada i nezrelo voće.
KATAR DEBELOG CRIJEVA
To je upala debelog crijeva. Razlikujemo
akutni i hronični koliris. Akutni nastupa, uglavnom, s upalom tankog crijeva
(enterokolitis). Od te bolesti mogu bolovati sve dobne skupine Ijudi. Simptomi
bolesti obično započinju nakon greške u ishrani. Nekoliko puta dnevno bolesnika
napada nužda i bolovi u stomaku. Proljevi uglavnom nisu obilni, a u stolici nema
gnoja i krvi, ali može biti priličnih količina sluzi. Nakon nekoliko sedmica stanje se smiruje, ali se može vratiti i trajati godinama. Znatan broj
bolesnika vremenom ostaju bez smetnji prirodnim putem ili liječenjem, druge,
pak, pogađa opstipacija (tvrda stolica), a ponekad se javljaju znakovi
ulceroznog kolitisa.
ISPADANJE ČMARA I KRAJNJEG DIJELA DEBELOG CRIJEVA
Rektum je zadnji dio debelog crijeva.
Anatomski ima čvrst položaj, no pod posebnim utjecajem događa se da iskoči. Ili
iskoči samo sluznica čmara ili, pak, čitavo izlazno crijevo. Posebni uzroci
bolesti su: učestalije i jače
istiskivanje izmetine zbog kronične opstipacije, upala izlaznog crijeva,
šuljevi, česti porođaji, a u muškaraca povećanje žlijezde prostate s otežanim
mokrenjem i, s tim u vezi, jačim stiskanjem. Sve te pojave mogu prouzrokovati da
se cijev izlaznog crijeva rastegne ili opusti. Najprije ispadne sluznica čmara,
a kasnije i crijevo što visi poput krvavog konopca. Crijevo se može lagano
utisnuti, ali zakratko. Na zastarjelim ispadnutim dijelovima sluznica je suha i
kožasta, a nerijetko se stvaraju čirevi. Kod velikih ispadanja ponekad se
dogodi da zamorni mišić čmara postane tako neosjetljiv da nastupa nehotično
izlučivanje sekreta.
UREMIJA
Uremija je najteži oblik hronične upale
bubrega. Bolest nastupa kad je bubreg tako oslabio i popustio da teško izlučuje
štetne sastojke putem mokraće.
Prvi simptomi bolesti su duševna potištenost i
umor kojega uzrok bolesnik ne može ustanoviti. Bolesnik često mokri i danju i
noću, a mokraća je kristalno bistra. Nema apetita, odvraća se od jela, a uz to se
pojavljuju proljevi i povraćanje. Uz prve znakove bolesti javlja se glavobolja
i nesanica. Bolesnik se osjeća kao u polusnu iz kojega se budi na najmanji šum.
Postaje bezvoljan i zbunjen. Nastaju trzaji u mišićima, koji često prelaze u
grčeve, a diše duboko i ubrzano. Na koži se pojavljuje svrbež, često i s prvim
znacima oboljenja.
UPALA MOKRAĆNOG MJEHURA
U gotovo 80 posto slučajeva uzročnik upale mokraćnog mjehura su koli-bacili što se nalaze u debelom crijevu, gdje
razgrađuju hranu. U debelom crijevu koli-bacili su korisni, no kad prodru u
mokraćne kanale i mokraćni mjehur, izazivaju teške upale. Dakle, u debelom
crijevu su ti bacili korisni i neophodni, a u mjehuru i mokraćnim kanalima
štetni i opasni.
U normalnim je prilikama mokraćni mjehur otporan na zarazu
izvana. Izlučivanjem mokraće mjehur se ispire od prispjelih bakterija. Do
zastoja u izlučivanju mokraće može doći uslijed suženja odvodne mokraćne
cijevi što nastaje poslije raznih upala ili zbog tumora u mjehuru. U starijih
muškaraca do zastoja mokraće dolazi povećanjem žlijezde prostate.
UPALA MOKRAĆNIH KANALA
Uretra ili mokraćovod je mokraćni kanal kojim
se iz bubrega u mokraćni kanal odvodi mokraća. Čim se u bubrežnoj zdjelici
nakupi mokraće, ona se odmah isprazni. To se vrši ritmičkim stezanjem i
rastezanjem mokraćovoda, a mokraća se u mlazovima istjeruje u mjehur.
Upala mokraćovoda nastupa gotovo uvijek kao
posljedica upale bubrega, jer se klice izlučuju s mokraćom i zaraze mokraćovod.
Do upale mokraćnih kanala dolazi osobito onda kad u mokraćovodu nastupi neko
suženje koje izaziva zastoj mokraće. Onda mokraćovod oboli od tuberkuloze pri
čemu odeblja i suzi se.
Mokraća se iz mjehura odvodi mokraćnom cijevi
koja je u muškaraca dugačka otprilike 20 cm, a u žena otprilike 4 cm. Do upale
mokraćne cijevi u muškaraca dolazi oboljenjem žlijezde prostate ili zbog
kapavca. Zbog toga što je mokraćna cijev kratka, u žena nastupaju često upale
mokraćne cijevi i to zbog toga što se u neposrednoj blizini mokraćne cijevi
nalazi otvor debelog crijeva. Upala se očituje jakim bolovima oko mokraćne cijevi
i pri mokrenju.
TUBERKULOZA MOKRAĆNOG MJEHURA
Tuberkuloza mokraćnog mjehura nastupa kao
posljedica kuloze bubrega. Bacili tuberkuloze mokraćom dolaze iz bubrega ugnijezde se u mjehuru, na mjestu gdje se
mokraćovod spaja mjehurom.
Tuberkuloza mokraćnog mjehura počinje jakim
bolovima u mjehuru, posebno prilikom mokrenja. Kod svake upale kraćnog
mjehura sluznica je osjetljiva i razdražljiva. Kod upala brzo se smiruje,
međutim, kad je riječ o tuberkuloznoj upali, bolovi ne popuštaju. Osim toga, za
vrijeme te bolesti mjehur ne može zadržati nimalo mokraće, a to izaziva stalnu
potrebu za mokrenjem. Kod razvijenijeg oblika bolesti mokraća je ponajviše
krvava i sama izlazi iz mokraćne cijevi.
TUBERKULOZA BUBREGA
Uz pluća, od tuberkuloze najčešće obolijevaju
bubrezi. Tuberku-loza bubrega nastaje kao posljedica primame zaraze
tuberkulozom što se bila prividno smirila zakrečenjem žarišta. Međutim, zbog
slab-Ijenja organizma i smanjenja otpornosti, bacili tuberkuloze ponovo se
aktiviraju i krv ih raznosi po tijelu. Kohovi-bacili dolaze do bubrega,
ugnijezde se i izazivaju bolest.
Bolest nastaje između 20. i 40. godine života.
Bacili se ponajprije smjeste u kori bubrega ispod same njegove površine. Tu
mogu ostati godinama a da se ne jave znakovi bolesti. Zahvaljujući otpomosti
organizma kadšto dolazi do spontanog izlječenja. Međutim, kad se zaraza
proširi, dolazi do središta bubrega, što uzrokuje upalu bubrega, raspadanje i
stvaranje kaverne, kao u plućima. Odatle se zaraza može veoma lako proširiti na
zdjelicu bubrega, mokraćovod i mokraćni mjehur.
U početku tuberkuloza ne pokazuje posebne
simptome po kojima bi se razlikovala od drugih bolesti bubrega. Prvi znak
bolesti je često mokrenje i pojava krvi u mokraći. Uz to se pojavljuje povišena
tjelesna temperatura, no to ne mora biti redovito. Bol u predjelu bubrega
javlja se dosta često.
LIJEK PROTIV MOKRENJA U KREVET
Ukoliko bolesnik mokri u krevet treba da
pripremi i pije jedan od dva preporučena čaja (odabir ovisi o bolesniku).
Wednesday, December 18, 2013
HRONIČNA UPALA BUBREGA
Bolest nastupa kao posljedica neizliječene i
zapuštene akutne upale bubrega. Dakle, svakoj kroničnoj upali bubrega prethodi
akutna upala bubrega. Najučestaliji i najraniji znak bolesti je često mokrenje
noću, koje prekida san. Bolesnici su blijedožute boje, a tuže se na pomanjkanje
teka i umor. U mokraći se nalazi krv, pojavljuju se jake glavobolje a krvni
tlak obično poraste. Nakon nekoliko godina bolesti, pojavljuje se jako oticanje
kao znak znatnog slabIjenja bubrega.
KAMENAC U MOKRAĆNOM MJEHURU
Kamenac rijetko kada nastaje u samom mokraćnom
mjehuru. Nastaje uglavnom u bubrezima, a kroz mokraćovod dolazi u mjehur gdje
ostaje i vremenom se poveća daljnjim taloženjem otpadnih tvari iz soli iz
mokraće. Kamenac stalno trlja sluznicu mjehura zbog čega nastaju upale mjehura.
BUBREŽNI KAMENCI
Bubrežni kamenci stvaraju se iz otpadnih tvari
i soli što se nalaze u mokraći. Što je manje mokraće, to je u njoj više
otpadnih tvari i soli. U našim krajevima bubrežni kamenci dosta su česta
pojava, posebice u Primorju. Kamenci uglavnom nastaju u jednom bubregu. Isto
tako, najčešće se javlja jedan kamenac, dok su rijetki slučajevi kad istodobno
u bubregu postoji nekoliko kamenaca. Bolest pogađa najviše muškarce u dobi od
25 do 45 godina. U djece i Ijudi u dobi iznad 45 godina kamenci nastaju
uglavnom u mokraćnom mjehuru. Toj su bolesti skloni Ijudi koji se pri radu
mnogo znoje i gube mnogo tekućine, zatim oni koji veoma malo mokre — a malo
mokre jer ne uzimaju veće količine tekućine.
Glavni znak bolesti je jaka bol u predjelu bubrega, koja se širi uzduž odvodne mokraćne cijevi do prepone. Uz bol osjeća se mučnina i povraćanje. Bol nastupa u vidu napada koji postupno popušta pa se opet ponavlja. To su tzv. bubrežne kolike. Nastaju iznenada, a izazivaju ih vožnja po neravnoj cesti, kad čovjek skače ili trči i sl. Do tada je kamenac mirovao u svojem ležištu; međutim, vanjskim utjecajem pokreće se i zatvara otjecanje mokraće. Jakim stezanjem bubrežne zdjelice ili mokraćovoda organizam pokušava istisnuti kamenac, a to uzrokuje žestoke bolove. Poslije svakog napada pri kraju mokrenja primjećuje se nešto malo krvi, a kadšto je sva mokraća krvava. Krv dolazi otuda što je kamenac oštetio odvodni kanal.
BOLESTI BUBREGA
U bubrezima nastaje mokraća. Oni iz tijela
izlučuju štetne tvari koje nastaju prilikom promjene tvari. Štetne tvari su
uglavnom mokraćna kiselina i sama mokraća. U jednoj minuti kroz bubrege
proteče 1-1,5 litra krvi, koju pročiste, tako da štetne tvari
odvoje, a sve ostale vrate u krvotok. Bubrezi mogu prestati vršiti svoju
funkciju najviše 2 do 3 sata, a da ne naškode organizmu.
Da bi normalno tekao proces razmjene tvari u
organizmu, čovjeku je dnevno potrebno otprilike 2,5 litre tekućine. Najveći
dio tekućine unosi se u obliku čiste vode, ili neke druge tekućine, dok se
određene količine unose putem hrane. Od te količine u vidu mokraće izluči se do
1,5 litra, a preostala količina izlučuje se znojenjem kroz kožu ili disanjem.
Subscribe to:
Posts (Atom)
Popularne objave
-
Veoma su česti, a nastaju uglavnom djelovanjem vanjske sile ili upalorn kostiju. Međutim, postoje lomovi kostiju koji nastaju sami od sebe...
-
Ukoliko je došlo do udarca u kost ili zglob, a da pri tome nije nastupilo krvarenje s ranama, uboj se liječi tako da se na povrijeđeno mje...
-
Hunjavica je najpoznatija i najčešća bolest nosa. To je, upala nosne sluznice, odnosno sluznica jako oteče i zacrveni se. Ujedno je izlu...
-
Zastarjele uboje izvlačimo na sljedeći način:
-
Pojavljuje se najčešće kod reumatizma zglobova. Vanjski udarci, npr, udarac ili pad mogu izazvati akutnu upalu zglobova. U nekim je slučaj...